Dana 13. 08. 2018. godine na niskočitanom prorežimskom SDA-ovom portalu „Slobodna Bosna“, oglašen je članak pod nazivom: „Možeš da me tužiš za ozbiljnu prijetnju:
Kako ozbiljno shvatiti prijetnje smrću pravosudnim radnicima, ako su ih prvo prijavili notornom novinaru Josipu Šimiću?!“, a čiji je autor, sve samo ne novinar, ali zato notorni alkoholičar, prorežimski spin majstor, u javnosti poznatiji, kao jedini bh. novinar zoofiličar, glavom i bradom Senad Avdić – rasplodni bik, u javnosti poznat, kao silovatelj krava. Iako mi je s ove distance teško utvrditi, s kojim vrstama krava isti opći (bar je prije općio za sada ne znam), da li buše ili sentimentalke, ostaje da još uvijek propitam sarajevsku raju.
Senade Avdiću, sreća tvoja pa silovanje krava nije sastavnio dio Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, inače bi odrapio preko 10 godina robije!
Iako su mi savjetovali, da se na prethodno citirani degutantan i klevetnički članak objavljen na Slobodnoj Bosni u autorstvu Senada Avdića, ne osvrćem, a koji je napisao sve, samo ne istinu, ipak radi objektivnog informiranja javnosti o tome ‘ko je Senad Avdić, ali i o klevetničkim navodima istog valja progovoriti i u svakom smislu argumentima pobiti!
Notorni alkoholičar, prorežimski spin majstor Senad Avdić, koji ne živi, već preživljava od paušala dobijenog od braće Čampare, da po njihovom diktatu piše i objavljuje članke i iznosi takve gnusne laži, je u gore citiranom članku, shodno u objavljenom datumu, na najbrutalniji način iznio, takve klevete i laži na moj račun, sa ciljem moje diskreditacije i ponižavanja u javnosti u smislu reputacije koju imam u društvu, da takve uvjerljivo klevetničke tvrdnje će zasigurno dobiti svoj epilog na sudu. U članku autor Senad Avdić ne ide na „ad rem“, već „ad hominem“, na moju ličnost i sigurnost, što je odlika neprofesionalnih plaćeničkih spin majstora.
Pamtit će bosanskohercegovačko novinarstvo, sarajevsko pogotovo, brojne novinare poltrone, amatere i beskičmenjake, glavne urednike minornih glasila poput Senada Avdića i njegove bankrotirane Slobodne Bosne, koja objavljuje i piše bezobzirne, najprljavije, niskostandardne javne članke.
No vratimo se, već navedenom, uvjerljivo klevetničkom članku objavljenog na Slobodnoj Bosni, autora Senada Avdića, tom uvjerljivo naručenom, ali u režiji kuhinje SDA skuhanom klevetničkom sadržaju. Autor Senad Avdić se dotakao svega i svačega od Državnih pravosudnih čelnika, koji zadnjih dana ozbiljne prijetnje primaju, do moga montiranog uhićenja u režiji SDA-ove pravosudne mafije, do mojih navodnih psihijatrijskih problema, pritome iznoseći ozbiljne tvrdnje i konstatacije, ne navodeći niti jedan jedini dokaz.
Tako se Senad Avdić bez imalo srama, u duhu svoga poznatog spinovanja, na početku članka dotakao teme prijetećih poruka, koje zadnjih dana pristižu od nepoznate osobe na osobne brojeve čelnih ljudi Državnog pravosuđa. Tvrdi Senad Avdić, kako „informaciju o novim prijetnjama pravosudnim djelatnicima nije ekskluzivno saznao Dnevni avaz, već je tu vijest posudio od samostalnog i nezavisnog novinara Josipa Šimića-Đinđića“.
Napisao je Senad Avdić u spin majstorskom, ali lažljivom maniru, da je „Šimić-Đinđić kazao, da je informaciju o navedenim prijetnjama dobio iz vrha državnog pravosuđa“. Međutim, navedena tvrdnja Senada Avdića uvjerljivo je lažna tvrdnja i nećete ju naći niti na jednom elektronskom mediju, ni printanom izdanju, da je Josip Šimić-Đinđić izjavio, da je „nove informacije o prijetnjama dobio iz vrha državnog pravosuđa“! Ovakve dezavuističke/izmišljene tvdnje imaju za cilj, ne samo da se obmane čitateljstvo, nego i da se našteti meni kao novinaru, jer nikada ne odajem svoj izvor informacija! Dakle, prvu laž Senada Avdića u njegovom članku smo prokazali i dokazali.
Ide Senad Avdić, sarajevski pjandurski sećijaš još dalje, pa je paušalnim i ničim potkrepljenim, doveo u pitanje moju kredibilnost kao novinara, tvrdeći, da je „Avazovo pozivanje na Šimića neubrojivo, ali u namjeri, da autor članka Senad Avdić prikaže mene kao neubrojivu osobu, nastojeći moju kredibilnost umanjiti navodeći moje montirano uhićenje, a moju navodnu neubrojivost mojim prisilnim smještajem na Psihijatriju“. Međutim, ne navodi Senad Avdić svjesno i namjerno odlučnu činjenicu, a to je, da su čelnici Državnog pravosuđa potvrdili medijima nove prijetnje, koje su pristigle na njihove osobne brojeve telefona, što jasno znači, da se ne radi ni o kakvom pozivanju Dnevnog avaza na informacije Josipa Šimića, već Dnevni avaz potvrdu u svezi novih prijetnji dobiva od Državnih pravosudnih čelnika.
Upustio se Senad Avdić poput polupismenog sarajevskog sećijaša Dragana Mektića, da kao nepismena osoba, daje kvalifikacije, pa me optužio, kao i Mektić Iliju Lasića, tako i Avdić Josipa Šimića, da sam počinio „omanji državni udar, kada sam navodno falsifikovane dokumente predao na provjeru i postupanje Tužiteljstvu BiH, tvrdeći Senad Avdić, da su isti samo produkt u mojoj glavi i mojih informatora“, što nije točno! Kakvo je to kazneno djelo „omanji državni udar“ – kako ga nazva alkoholičar Avdić, ostaje da pitamo Katedru Pravnog fakulteta u Sarajevu, ili jednostavno, da Senada Avdića uputimo na Psihijatrijsku kliniku KCUS-a, da ispitaju, ne radi li se slučajno o nekom nadarenom ljudskom biću, pa umije, i da piše zakone i stvara nove pravne kvalifikacije, ili je pak riječ o halucinacijama od prekomjernog uživanja u žestokim alkoholnim pićima.
Nije Senad Avdić tu stao, pa je obično po zadatku, nastojao umanjiti i čak intenzitet ozbiljnih smrtnih prijetnji upućenih čelnicima Državnih pravosudnih funkcija, predstavljajući ozbiljne prijetnje istima, kao karikaturalne i bespredmetne, ali lažno prikazujući i dovodeći mene u odnos sa Državnim pravosudnim čelnicima, da su mi navodno prvi vijest o novim prijetnjama prenijeli, što nije točno! Pritome, kao i obično, isti navodi ovakve ozbiljne tvdnje, po zadatku dobijene i diktirane, a da ne navodi niti jedan jedini dokaz. Novinarsko pisanje sarajevskog spin majstora, koji je upravo zbog ovakvih ili sličnih prethodno njegovih opisanih klevetničkih tvrdnji, čest gost na Općinskim parničnim sudovima, sa drakonsko visoko presuđenim izrečenim novčanim kaznama, istome, zbog njegovih javnih članaka. Da je ovo točno, pokazuje i činjenica, da je Slobodna Bosna upravo i bankrotirala, zbog lažnih natpisa njihovih novinara, predvođenim notornim alkoholičarem Senadom Avdićem, koji je zbog pisanih laži, izgubio pojam o istini!
Senad Avdić je otišao izvan svojih okvira ismijavajući ozbiljne prijetnje koje pristižu Državnim pravosudnim čelnicima, iako su dana 13. 08. 2018. godine OHR i Američka ambasada u BiH osudili smrtne prijetnje koje pristižu na brojeve čelnih ljudi Državnog pravosuđa i pozvali na procesuiranje onih, koji su počinili navedena krivična djela.
Sa apetitom pišem ovaj demanti, da kako pravnim, tako i materijalnim dokazima pregazim autora Senada Avdića!
Imajući u vidu, da je isti Senad Avdić napisao, da sam „neubrojiv, da sam navodno bio podvrgnut psihijatrijskom tretmanu, da imam, kao i Avazovi novinari psihijatrijsku dijagnozu, da sam kompromitiran, višemjesečno u pritvoru bio…“ i šta sve ne, takve njegove lažne i klevetničke tvrdnje pobijam slijedećim neoborivim tvrdnjama i dokazima:
Nesporno je, da je autor članka Senad Avdić, očito podmićen, postupao u namjeri, da ispuni zadatak svojih mentora, posegnuo za „makevijalističkim načelom“, gdje mu cilj opravdava sredstvo, te iznio najbrutalnije i najgore laži, slijedom čega je javnost ostala neobjektivno informirana, kako u kvalitativnom, tako i u kvantitativnom smislu, ali u namjeri, da u svom poznatom prorežimskom spin majstorskom tonu održi javnost u zabludi. Iako nikada nisam bio tema natpisa niskočitane Slobodne Bosne, međutim postao sam od danas, očito zbog mojih javnih članaka o braći Čampare.
Senade Avdiću!
Od ožujka 2017. godine do danas pišem isključivo o kriminalu u pravosudnim strukturama, a osobito o kriminalu Dalide Burzić i njezinih suradnika. Pisao sam o kriminalu Dalide Burzić počinjenog u predmetu „Dženan Memić“ i drugim predmetima u kojima je ista ostvarila radnje protivne zakonu (koruptivne radnje). Kada sam objavio jedan, pa drugi i tako treći, sve do 150, do sada objavljenih javnih članaka o kriminalnim i promiskuitetnim radnjama Dalide Burzić, negdje oko polovice srpnja 2017. godine dobio sam upozorenje od djelatnika OSA-e BiH, da je „moja fizička i pravna sigurnost ozbiljno ugrožena od strane Dalide Burzić i njezinih jataka, zbog javnih članaka koje objavljujem o istoj, ali i kaznenih prijava koje sam protiv iste podnio, te da su pojedinci obećali Dalidi Burzić, da će po svaku cijenu zatvoriti Josipa Šimića, samo kako bi ga skinuli sa Dalidinog vrata“ – stoji u dopisu, dok sam navedeni dokaz uputio prema Tužiteljstvu BiH na broj predmeta: T20 0 KT 0014035 17, potom u SIPA-i u svojstvu svjedoka saslušan, te dopisom upoznao vrh Državnog pravosuđa, da me Dalida Burzić po svaku cijenu želi uhititi i na Psihijatriju smjestiti sa ciljem osvete i odmazde, zbog mojih javnih članaka koje objavljujem o istoj.
Dana 05. 09. 2017. godine svaka riječ napisana u dopisu, kojeg sam dobio od djelatnika OSA-e BiH se ispunila: protivzakonito sam na osnovu kopije uhićen, i to tako, što je Dalida Burzić naprasno, po prethodnom dogovoru sa Mektić Draganom „uskočila“ u istragu Tužiteljstva BiH, dvomjesečno na temelju kopija sam pritvoren, 10 dana po naredbi Burzić Dalide na Psihijatrijii KS vezan i smješten, gdje je imala namjeru, da me preko njoj podložnih vještaka neuračunljivim proglasi, te kad joj to nije pošlo za rukom, a kako bi „pokrila“ uhićenje i pritvor, na temelju kopija sam protivzakonito optužen, koje prema ZKP-u F BiH ne mogu biti dokaz u kaznenom postupku, što znači, da je ova optužnica samo bila, da se „malo o sebi pozabavim“! Pisao sam o ovome putem portala, a potom se čuo sa gospođom A. Š., uposlenoj u OHR-u, gdje je samo rekla: „Naježila sam se ovo za Psihijatriju što ste sve prošli. Stravično je i pomisliti, a kamo li kroz to sve proći“! Možeš li ti Senade ovo sve proći?!
Podsjećam, da sam dana 28. 08. 2017. godine i 30. 08. 2017. godine na provjeru i postupanje, putem protokola Tužiteljstva BiH dostavio dokumente, koji ukazuju, da su prema Glavnoj tužiteljici BiH Gordani Tadić i dopredsjednici VSTV-a BiH Ružici Jukić primjenjivane nezakonite posebne istražne radnje, dok je i Tužiteljstvo BiH potvrdilo autentičnost navedenih transkripata dostavljenih s moje strane, citiram: „da su tekstovi razgovora autentični i da je navedena komunikacija ostvarena“, dok je dana 09. 02. 2018. godine dopredsjednica VSTV-a BiH Ružica Jukić dala priopćenje za medije, da su iz „Banja Luke stigli nalazi sa vještačenja navedenih dokumenata po Naredbi za vještačnje Tužiteljstva BiH koje sam nekoliko meseci ranije na protokol Tužiteljstva BiH predao, te da se utvrdilo, da su ipak bile prisluškivane“.
Upravo gore odlučnu tvrdnju ne navodiš u svome članku! Naravno sve smišljeno i po uputama mentora sterilnih braće Dubravka i Aljoše Čampare.
U toku „selektivne istrage“ u režiji Dalide Burzić protiv mene, njezino postupanje je doseglo toliki stepen, da se može govoriti o kršenju iz člana 3. EKLJP, kojom je zagarantovano, da niko ne smije biti izvrgnut ponižavajućem, nehumanom i diskreditatorskom tretmanu. Kada me prisilno na Psihijatriju KS smjestila, „ekspresno“ je tada u medije vijest plasirala „Šimić premješten na Psihijatriju“, a sve u namjeri da se diskreditiram i ponizim. Ističem, da je rezultat moga boravka na Psihijatriji KS bio, da sam sasvim psihofizički uravnotežena osoba i procesno i raspravno sposobna, koja ne boluje, niti od trajne, niti od privremene duševne poremećenosti, o čemu ću nešto kasnije!
S tim u vezi, Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, a shodno podnesenim Kaznenim prijavama, kako sa moje strane i moga odvjetnika Ifeta Ferageta, protiv Dalide Burzić i drugih, donijelo je Naredbu, broj: T20 0 KTK 0015919 18 (KTK – registar poznatih počinitelja sa konkretnim kaznenim djelima – djela korupcije), o provođenju istrage, a u kojoj krivičnoj istrazi se pojavljujem kao svjedok i oštećeni, koji sam oštećen krivičnim djelima prijavljenih Dragana Mektića, Perice Stanića, Vahidina Šahinpašića, Dalide Burzić, Nevene Aličehajić (postupajuće tužiteljice KS) i drugih, a kojom istragom je obuhvaćeno moje dvostruko protivzakonito uhićenje sa ciljem diskreditacije i ponižavanja zbog reputacije koju imam u društvu (30. 08. 2017. i 05. 09. 2017. godine), protivzakonito dvomjesečno pritvaranje, nezakonito smještanje na Psihijatriju KS, a sve u namjeri da se diskreditiram i ponizim, protuustavno optuženje…
Kod takvog stanja stvari izravno su mi prekršena prava zagarantovana Ustavom BiH i Europskim konvencijama za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda:
Član II/3. b) Ustava Bosne i Hercegovine i član 3. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, odnosno pravo lica, da ne bude podvrgnuto mučenju niti nečovječnom ili ponižavajućem tretmanu ili kazni; U našoj sudskoj praksi nije zabilježen slučaj da je neki novinar bio uhićen;
Član II/3. d) Ustava Bosne i Hercegovine i član 5. stav 1. e. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, odnosno, pravo na ličnu slobodu i sigurnost, jer se prema meni, bez bilo kakvih pravno valjanih dokaza i bez bilo kakve osnovane sumnje pritvor odredio, ali i prisilno vještačenje u zdravstvenoj ustanovi odredilo, a sve s ciljem moga ponižavanja i diskreditacije;
Član II/3. f) Ustava Bosne i Hercegovine i član 8. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, odnosno, moje pravo, kao tada osumnjičenog, na poštivanje privatnog i porodičnog života iz člana 8. EKLJP, jer se moja medicinska dokumentacija orkestrirano dostavljala i od strane državnih funkcionera u medijima poblikovala (Dragan Mektić), a vijest o mome prisilnom smještaju na Psihijatriju KS od strane Dalide Burzić medijima obznanila. Naime, javna vlast nema pravo da se miješa u vršenja ovoga prava, ako takve mješanje nije predviđeno zakonom i ako to nije neophodna mjera u demokratskom društvu u smislu sprečavanja zločina ili zaštite prava i sloboda drugih. Iz navedenog je sasvim jasno, da moje prisilno smještanje na Psihijatrijsku bolnicu KS predstavlja kršenje prava na poštivanje privatnog života;
Član II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i član 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, odnosno, pravo uživanja prava i sloboda bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što je pol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status, jer sam postao meta napada zbog svojih javnih članaka o glavnoj tužiteljici Tužilaštva Kantona Sarajevo Dalidi Burzić, Draganu Mektiću i drugima!
Dok je u članu 289. stav 2. i 3. ZKP-a F BiH propisano, da je za provjeru vjerodostojnosti pismena potrebni ili original pismeno, odnosno izuzetno, a prema stavu 3. istog člana, ovjerena kopija originala, međutim, optužnica protiv mene je podignuta i potvrđena na temelju neovjerenih kopija, bez osiguranih originala, a do čijeg podizanja optužnice nije moglo niti doći, a osobito ne do potvrđivanja iste, i opet svi šute.
U svome klevetničkom članku autor Senad Avdić tvrdi, da sam „bio podvrgnut psihijatrijskom tretmanu, da imam psihičku dijagnozu i da sam čest gost kod psihijatara“. ‘Ko je čest gost kod psihijatara ja ili alkoholičar Senad Avdić, koji se prošle godine ozbiljno psihički razbolio, slijedom čega pet mjeseci iz kuće nije izlazio, sami zaključite. Očito Senad Avdić sudi i cijeni druge po sebi, što je posebno opasno!
Nasuprot njegovim klevetničkim tvrdnjama, iznosim neoborive dokaze:
Timskim sudsko-psihijatrijskim nalazom, broj: T09 0 KT 0116640 17 od 27. 10. 2017. godine po Naredbi za vještačenje je utvrđeno na ispitaniku Josipu Šimiću slijedeće:
PSIHIČKI STATUS: Uredne vanjštine i pristojnog izgleda. Korektnog držanja i surađuje tijekom ispitivanja. Spontan je u izlaganju. Misaoni tok je formalno uredan. U sadržaju mišljenja ne prezentira poremećaje. Sadržajno je preokupiran aktualnim postupkom i nalazi se pod naglašenim emocionalnim nabojem. Odgovara u skladu s postavljenim pitanjima. Evidentna je paranoidna obrada realitetnih zbivanja, koja ne doseže psihotične dimenzije. Negira perceptivne obmane i ne stiče se dojam da se nalazi pod njihovim uplivom. Pažnju uredno usmjerava i održava. Klinički imponira, kao osoba intelektualnih kapaciteta. Intelektualno-mnestičke funkcije su primjerene dobi i nivou razvoja.
ZAKLJUČAK:
– U vrijeme psihološkog ispitivanja nisu nađeni testovni, niti klinički indikatori psihotičkog poremećaja ličnosti;
NALAZ I MIŠLJENJE: Josip Šimić-Đinđić ne boluje od trajne ili privremene duševne bolesti psihotičkog karaktera, te nije riječ o osobi sa simptomima privremene ili trajne duševne poremećenosti ili zaostalog umnog razvoja;
– Josip Šimić – Đinđić je raspravno sposoban;
– Sa psihijatrijske strane nisu ispunjeni kriteriji za preporučivanje mjere obaveznog psihijatrijskog liječenja;
Upravo iz ovoga timsko-sudsko psihijatrijskog nalaza je vidljivo, a kojeg sam ranije putem medija objavljivao, da je autor članka Senad Avdić postupao u takvoj malicioznoj namjeri, da me na najgori mogući način kao svjedoka Tužiteljstva BiH diskreditira i svojim kvazi natpisima umani dokaznu snagu moga iskaza, kojeg trebam dati protiv njegovih mentora. Senade, još ti pure pojedi, da sa mnom na kraj u pisanju izađeš! Kažem ti, bolje da te goni Turčin sa sabljom, nego Josip Šimić sa javnim člankom!
S tim u vezi, nisam bio podvrgnut nikakvom psihijatrijskom tretmanu, jer tretman uključuje liječenje i uzimanje medikamenata, nego vještačenju. To, koliko sam čest gost kod psihijatara, Senad Avdić očito zna po sebi! Inače, na početku sam stavio, uvod u ovaj članak poznato Senadovo općenje sa šaravama, kad je prije nekoliko godina zaista kravu silovao, a o čemu su mediji pisali!
Shodno svemu navedenom, podnijet ću protiv Senada Avdića Kaznenu prijavu i prema Općinskom sudu u Sarajevu uputiti tužbu za klevete u visini VSP: 10.000,00, jer sam prethodno gore iznesenim tvrdnjama na nesumnjiv način raskrinkao laži i klevete kvazi novinara Senada Avdića.
Josip Šimić!
SarajevoGrad.BA
