Ulazak u Europsku uniju našim susjedima Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj, kao i državama iz okruženja, poput Slovenije, nije donio – bolji život.

Ekonomski pokazatelji govore da se stanje u ovim zemljama, od momenta ulaska u odrabrano europsko društvo do danas, stalno i bitno pogoršavalo. Pogoršanje je trend. Vanjski dug vrtoglavo je rastao, povećala se nezaposlenost i raslo je siromaštvo …

Kada je riječ o vanjskom dugu, najgore je prošla Rumunjska, gdje je taj dug s 18 milijardi dolara koliko je iznosio 2003. prije ulaska u EU, dostigao nevjerojatnih 136 milijardi.

I mađarski dug je porastao za 100 milijardi dolara, pa je s 42 milijarde dolara 2003. godine, porastao na čak 146 milijardi.

U Bugarskoj se dug povećao sa 12 na 39 milijardi dolara, a ni u Sloveniji nije bilo bolje. Ova nekadašnja članica SFRJ od 11 milijardi, koliko je dugovala prije ulaska u EU, danas dostiže dug od 61 milijardu dolara.

Hrvatska se može također pohvaliti velikim dugom, prilikom ulaska u EU. Slično će se dešavati u Hrvatskoj, jer uništano gospodarstvo ne privređuje, a dugovi i kamate, te manjak u proračunu se gomila.

Usporedni podaci pokazuju da je ulazak tih država u EU, pored rasta vanjskog duga, doveo i do rasta nezaposlenosti. Tako je u Mađarskoj nezaposlenost skoro duplirana. Slična situacija je i u Rumunjskoj, ali je masovan odlazak radnika iz ove zemlje u zapadne države EU formalno ublažio rast stope nezaposlenosti.

Podaci govore da je nezaposlenost u Mađarskoj u razdoblju od 2004. do 2011. porasla s 5,9 posto na 10,9 posto, u Rumunjskoj je od 2007. do 2011. nezaposlenost s 4,5 posto porasla na sedam posto, a u Sloveniji s 6,4 posto na 10,8 posto.

Ipak, podaci koji najviše zabrinjavaju odnose se na rast siromaštva.

U Mađarskoj je broj građana koji žive ispod granice siromaštva s 8,6 posto, koliko je iznosio 1993. porastao na 13,9 koliki je bio 2010. godine.

U Rumunjskoj je broj siromašnih sa 14,1 posto 2003. godine povećan na 21,1 posto 2011. godine, a u Bugarskoj sa 14,1 posto koliki je bio 2003. podigao na 21,8 posto 2008. godine.

Pridruživanje ovih zemalja, vrlo loše je utjecalo i na jednu od najvažnijih gospodarskih grana – poljoprivredu, koja je pretrpjela velike gubitke.

Prije svega, novim članicama iz istočne Europe je u prosincu 2002. godine u Kopenhagenu zabranjeno imati više od 25 posto subvencija u odnosu na subvencije koje EU daje starim članicama. Ovakav, gotovo robovlasnički, odnos između bogatih i siromašnih članica EU će trajati sve do 2013. godine.

Nakon ulaska u EU obradiva zemlja u Mađarskoj smanjila se sa 4.500.000 hektara na 3.487.792 hektara.

U Bugarskoj su kvote, ukidanje carina, smanjenje subvencija, dovele do toga da ova država, koja je bila najpoznatiji istočnoeuropski proizvođač povrća, uvozi krastavce i krumpir iz EU.

Također, industrija šećera u Rumunjskoj i Bugarskoj je gotovo uništena.

U Rumunjskoj je hektar vinograda 25 puta jeftiniji nego u zapadnoj Europi, a cijela oblast Banata u okolici Temišvara je u rukama stranaca. Dovoljno je da stranac registrira tvrtku u Rumunjskoj i može kupiti zemljište. Istovremeno, u području Transilvanije nadničarenje je jedan od načina preživljavanja, a isti ljudi rade po dva posla, u rudnicima i na njivi za svoje potrebe.

U Sloveniji je 1991. godine prehrambena industrija zapošljavala 36.000 radnika, a nakon ulaska u EU -19.000 radnika.

Podaci iz ovih istočnovropskih članica EU pokazuju što čeka našu zemlju ukoliko postane članica EU.

“U realnosti,”europski put” za Srbiju donosi novo zaduživanje, siromaštvo, nezaposlenost i urušavanje poljoprivrede. Osim toga, bio bi urušen i pravni sustav. “Kaže nam dr. Dejan Mirović, koji je doktorirao na primjeni prava EU u Srbiji na beogradskom Pravnom fakultetu.

“Osim toga, primjena eura kao službene valute bila bi katastrofalna, jer to ne pogoduje malim državama kao što su Hrvatska, ili Grčka. Euro kao službena valuta dobar je za velike izvoznike poput Njemačke, ali nije pogodan za velike uvoznike, male države “.

“Vanjski dug bi narastao nekoliko puta, a kamate bi bile među najvećim u Europi. Sve to bi dovelo do povećanja siromaštava, ali izvjesno i do socijalnih nereda u kojima se, kao što je to slučaj u Bugarskoj, ljudi spaljuju zbog siromaštva. “

Miodrag Zec, profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu, ima drugačiji pogled. On kaže da su te države mislile da će dobiti novce i uvećavati potrošnju, a da će proizvodnja ostati ista.

“Europa je to podržavala u prvoj fazi pridruživanja, ali sada je rekla – uzmite malo i radite. A onda se pokazalo da je sustav razoren. Pravila koja nameće EU su teška, ali dobra “, uvjeren je Zec.

On naglašava da bi ulazak u Uniju donio određene proizvodne standarde, kao i socijalno-političke stndard koji su dobri.

“Ali ako netko misli da ćemo ulaskom u EU moći manje raditi, a bolje živjeti, to je iluzija. Tu priču šire političari. Ulazak u Uniju znači da ste izloženi jačoj i civiliziranoj konkurenciji “, kaže naš sugovornik.

Prijetnja za poljoprivredu

Ulazak u EU bi donio i rasprodaju državne imovine, jer je u pregovorima dogovorena liberalizacija tržišta i usluga, pa bi tako bile prodane i one naše banke koje još nisu prešle u ruke stranaca.

Nije teško predvidjeti što će primjena značiti za hrvatsku poljoprivredu:

“Hrvatski poljoprivrednici će morati i da ispunjavaju besmislene standarde iza kojih se kriju necarinske barijere. Na primjer, patke i guske moraju dobiti mogućnost da povremeno zarone glavu u vodu (?!). Ili banana u EU mora biti 13,97 centimetara dugačka i 2,69 debela, bez nenormalnih devijacija. Breskve moraju imati promjer od 5,6 cm, krastavci duljinu od 10 cm. Ove besmislice, ili prikrivene necarinske barijere, dodatno će otežati poslovanje seljaka koji neće moći izdržati subvencioniranu konkurenciju iz zapadne Europe. Da bi situacija bila još teža, zbog primjene carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda će biti ukinute ili smanjene na minimalnu razinu do 2014. godine. “

Kako ublažiti negativne posljedice poslije pristupanja Hrvatske EU

Poseban režim za protok robe

Europska komisija, zajedno s vlastima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, radi na pronalaženju rješenja kako bi se ublažile negativne ekonomske posljedice ulaska Hrvatske u EU na BiH, tvrdi glasnogovornik europskog povjerenika za proširenje Peter Stano.

“Da bi se ublažile moguće negativne posljedice na BiH i njene građane … radi se na pronalaženju načina za olakšavanje protoka ljudi i dobara između dvije zemlje nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji”, rekao je Stano.

Europska komisija sada radi na uspostavljanju posebnog režima protoka robe iz BiH kroz hrvatsku luku Ploče nakon 1. srpnja – ulaska Hrvatske u Uniju. Stano je objasnio da složeni mehanizam nadzora u BiH ne doprinosi sigurnosti hrane biljnog i životinjskog podrijetla.

“Što se tiče izvoza osjetljivih životinjskih proizvoda u EU, važno je imati pouzdan lanac nadzora prehrambenih proizvoda. Koordinacija zadataka državnih ureda za veterinarstvo i sigurnost hrane s inspektoratima i laboratorijima na razini entiteta nije dovoljno jasna da bi osigurala uspjeh. Ukoliko se otkrije virus u mesu, mora se omogućiti da se otkrije i uzrok “, objasnio je glasnogovornik Fülea.

Pristupanje Hrvatske uniji imat će pozitivan učinak za BiH ukoliko se ta zemlja fokusira na reforme, smatra Stano, koji je potaknuo vlasti u BiH na reformu zakonodavstva i usklađivanje s Unijom, što će, tvrdi on, donijeti politički i ekonomski napredak.