7 misterioznih i nikad pronađenih blaga

Za njima se još traga…

 

Od ukradenog blaga Azteka do nestalih europskih umjetnina koje su ukrali nacisti ili zlata zakopanih u zemlji, ove dragocjenosti i dalje golicaju maštu brojnih ljudi…

1. Izgubljeno blago “Tužne noći”

Krajem lipnja 1520. g. Azteci su napokon pružili otpor Hernanu Cortesu i španjolskim osvajačima te su ih otjerali iz svog glavnog grada Tenochtitlana. Cortez je potom naredio svojim vojnicima da skupe blaga i zlata koliko mogu, naguraju ga u svoje odore te s njima otplivaju do brodova koji ih čekaju. No, budući da se Tenochtitlan nalazio usred jezera, a zlato je teško, brojni su se vojnici utopili zajedno s dragocjenostima. Događaje iz te “La Nocha Trieste” (Tužne noći) ostali su zapisani u povijesti, no blago nikad nije pronađeno te i danas navodno počiva ispod Mexico Citya, koji se smjestio povrh presušenog jezera, piše Mashable.

2. Blago Lime

1820. g. britanski je kapetan William Thompson imao jedan osnovni cilj – ukrasti blago iz riznice čilenaskog grada te ga odnijeti u Meksiko. Ipak, kapetan nikad nije došao do Meksika, a postoje zapisi kako je blago sakrio na Kokosovom otoku, nenaseljenom otoku ispred Pacifičke obale Kostarike. Lovci na blago stoljećima bezuspješno pokušavaju pronaći izgubljeno zlato, a jedan od njih bio je i američki predsjednik Franklin D. Roosevelt. U kolekciji blaga navodno se nalaze zbirke zlatnika, zlatnih kipova, dragulja, kruna te srebrnih i zlatnih pločica danas vrijednih oko 269 milijuna dolara.

3. Plijen pukovnika Johna Singletona Mosbya

Pukovnik Konfederacije John S. Mosby 9. ožujka 1863. se sa svojim partizanskim vojnicima upustio u opasan podvig – napali su vojnike Unije, zatočili njih 42 te su opljačkali odaje generala Edwina H. Stoughtona. No kako su bježali s mjesta zločina, našli su na veliki kontingent trupa Unije kod Haymarketa, nedaleko od Virginije. Mosby je dao blago svom pomoćniku i čovjeku od povjerenja kako bi ga zakopao, pa da ga vojnici ne ugrabe usred bitke. Ono do danas nije pronađeno.

Karta svijeta s izgubljenim blagom | Author: Google Maps

4. Teret gospe od Atocha

Iako je dio ovog blaga već pronađen, to je za brojne lovce na blago samo dodatan argument da ono postoji. Ono je izgubljeno 6. rujna 1622. g. sa španjolskog broda ” La Nuestra Señora de Atocha, nakon što se brod našao usred uragana nedaleko od Florida Keysa. Brod je bio nakrcan blagom te na svom povratku u Španjolsku, no potopio se kod plitkih koraljnih grebena oko 56 km daleko od Florida Keysa, na dubini od 16 metara. Dio blaga je 1985. g. pronašao američki lovac na blago Mel Fisher, a navodno još nedostaju dragocjenosti vrijedne oko 500 milijuna dolara, uključujući sedam tona srebra, 128.000 zlatnika, 27 kg smaragda i 35 kutija crkvenog zlata. Iako ronioci i danas često na tom području pronađu zlatnike, nitko nije pronašao cijelu riznicu blaga.

5. Blago na dnu jezera Guatavita

Zlato koje se nađe ispod vode je obično rezultat nezgode, no to nije slučaj i s ovim blagom. Riječ je o jednom plemenu u Kolumbiji, čiji se svećenik kao dio religijskog obreda pokriva zlatnim prahom i potom baca u jezero Guazavita. Time se navodno i dan danas nudi žrtva vodenom bogu. Iako je bilo više pokušaja da se jezero isuši i dođe do zlata na dnu jezera, kolumbijska je vlada to zakonom zabranila.

6. Europsko blago

Kako su nacisti terorizirali Europu tijekom 1930-ih i 40-ih, u njihove je ruke dospjelo ogromno blago i imovina imućnih, većinom Židova. Krajem 2. svjetskog rata postalo je očigledno kako će oni izgubiti, pa su počeli skrivati i uništavati ono što su otuđili. Navodno su veću količinu umjetnina i zlata bacili u jezeru Tauplitz u susjednoj Austriji.

7. Izgubljeno Konfederacijsko blago

Konfederacija je gubila svoju moću i propadala od sredine 1865. g. te se Jug pripremao na predaju. Konfederacijska je vlada tada navodno odlučila sakriti svoje bogatstvo u zalihama zlatnih ploča. Postoji priča kako ono još uvijek stoji zakopano negdje u blizini Washingtona i čeka sretnog nalaznika.

Express

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *